Finansije i Osiguranje - Hrvatska

Ulagali u državne obveznice i na njima zaradili 5 milijardi kuna

U godinu dana imovina obaveznih mirovinskih fondova, u kojima 1,6 milijuna Hrvata ima osobni mirovinski račun, povećala se za deset milijardi kuna. Polovicu te svote uplatili su osiguranici kroz doprinose, a ostalo je zarada fondova!

Brojke su impresivne, najbolje u deset godina otkad postoje privatni mirovinski fondovi jer su prinosi bili 9 do 15 posto!

Prije 11 godina

– Radi se o privremenom rezultatu. Tako visoki prinosi, naročito u gospodarstvu koje je u recesiji, neće se održati, komentira analitičar Danijel Nestić.

Mirovinski fondovi osnovani su prije 11 godina i prema njima se usmjerava pet posto bruto plaće, približno 400 milijuna kuna mjesečno. Privatna mirovinska štednja dogurala je na 51 milijardu kuna, od čega su 41 milijardu uplaćeni doprinosi, a deset zarada na ulaganjima u dionice i obveznice.

Stručnjaci procjenjuju da će i s privatnom štednjom buduće generacije umirovljenika živjeti lošije od sadašnjih. Razlozi su prije svega ekonomski i demografski, ali na buduće će mirovine utjecati i koncept prema kojemu se sada tri četvrtine mirovinskih doprinosa (15 posta bruta) troši za isplatu sadašnjih mirovina, a samo četvrtina (5 posto) štedi i ulaže za starost. Očekivalo se povećanje izdvajanja u drugi stup od ove godine, no zbog problema s proračunom i rejtingom promjena u omjeru uplata odgođena je do daljnjega.

Dinko Novoselec, predsjednik Udruženja mirovinskih fondova, kaže da iza visokih prinosa u 2012. stoji snažan rast cijena HR državnih obveznica. Čuvanje rejtinga na početku 2012 diglo je cijenu obveznice, ali kako je krajem godine rejting ipak pao, ova bi godina tu zaradu mogla i istopiti. Početak 2013. godine nije loš, a prinosi obaveznih fondova dosad iznose 2,5 posto.

– Ne treba zaboraviti da je 2011. bila loša pa kad se zbroje te dvije, dolazi se do prosjeka od otprilike 6% godišnje, što je ujedno i ukupni prosječni prinos od početka rada do danas. To je zadovoljavajuća stopa prinosa, osobito kad se uzme u obzir da je iza nas najveća financijska kriza u povijesti, ali taj prinos koliko god bio dobar ne može nadoknaditi prenisku stopu izdvajanja u drugi stup – kazao je Dinko Novoselec.

Tek će generacija rođena 1964. godine i poslije odlaskom u mirovinu otkriti kakav će im standard donijeti privatna mirovinska štednja. Neovisno o prinosima i žilavosti fondovske industrije Nestić kaže da će se, prema sadašnjem stanju stvari i zakonskim rješenjima, nastaviti trend postupnog smanjivanja relativnog odnosa mirovina i plaća.

Pad mirovina

Godine 2010. prosječno plaćeni radnik sa 40 godina staža i 65 godina života dobio je mirovinu od 55 posto njegove zadnje plaće. Pod istim će uvjetima 2050. godine takva mirovina pasti na 38 posto plaće – predviđa Nestić.

– Mirovine iz drugog stupa činit će tek manji dio naših ukupnih budućih mirovina, a većina bit će iz prvog stupa, pa i o tome treba voditi računa kad govorimo o budućim mirovinskim primanjima. Ukupne će mirovine rasti u novčanom iznosu, u duljem roku ponešto će rasti i kupovna moć mirovina, ali rast mirovina će, prema svemu sudeći, biti sporiji od rasta plaća – kaže Nestić.